Rasterećenje gospodarstva je priča za malu djecu, kaže direktor Elektroprivrede HZ HB Nikola Krešić komentirajući povlačenje Zahtjeva za ocjenu ustavnosti spornoga Zakona o vodama HNŽ-a pred Ustavnim sudom Federacije BiH od strane premijera Federacije Fadila Novalića.
- Naši političari pričaju priču o rasterećenju gospodarstva, a ja kažem da oni možda misle da mi nismo gospodarstvo jer je u našem nazivu privreda. Opterećenje elektroprivreda ovakvim parafiskalnim nametima je opterećenje i gospodarstva i privrede, institucija i svekolikog puka, kaže Krešić.
Nakon opsežnog izlaganja stanja u poduzeću i iznošenja podataka o nametima koje plaćaju općinama, gradovima, županijama i Federaciji Krešić je kazao kako država ne shvaća da opterećujući elektroprivrede opterećuje sve koji troše električnu energiju i guši poduzeća koja se lavovski bore da posluju pozitivno i donose novac u proračune.
Tvrdi kako ne zna razlog ovakvog poteza premijera Novalića, ali kako je mišljenja da je ovaj loš potez donio “pod pritiskom prvih suradnika”.
Jučer je, kazao je Krešić, ponovno upućen prijedlog za ocjenu ustavnosti spornog zakona, a dok se ova stvar ne završi Elektroprivreda HZ HB nastavlja plaćati milijune maraka u proračune iako nitko ne zna u što se ti novci točno utroše.
- Naši političari pričaju priču o rasterećenju gospodarstva, a ja kažem da oni možda misle da mi nismo gospodarstvo jer je u našem nazivu privreda. Opterećenje elektroprivreda ovakvim parafiskalnim nametima je opterećenje i gospodarstva i privrede, institucija i svekolikog puka, kaže Krešić.
Nakon opsežnog izlaganja stanja u poduzeću i iznošenja podataka o nametima koje plaćaju općinama, gradovima, županijama i Federaciji Krešić je kazao kako država ne shvaća da opterećujući elektroprivrede opterećuje sve koji troše električnu energiju i guši poduzeća koja se lavovski bore da posluju pozitivno i donose novac u proračune.
Tvrdi kako ne zna razlog ovakvog poteza premijera Novalića, ali kako je mišljenja da je ovaj loš potez donio “pod pritiskom prvih suradnika”.
Jučer je, kazao je Krešić, ponovno upućen prijedlog za ocjenu ustavnosti spornog zakona, a dok se ova stvar ne završi Elektroprivreda HZ HB nastavlja plaćati milijune maraka u proračune iako nitko ne zna u što se ti novci točno utroše.
Odnos vlasti
Zbog raznih nameta koje plaćaju, ako dođe do otvaranja tržišta Elektroprivreda će biti nekonkurentna, kažu prvi ljudi ovoga poduzeća.
- Nama je isplativije kupovati energiju na tržištu i prodavati nego proizvoditi u našim vlastitim elektranama. Uvođenjem bar malo reda i svođenjem ovih naknada na realnu razinu bilo bi čak i prostora za pojeftinjenje struje, kaže direktor EP HZ HB.
S druge strane dobro bi bilo, priča, da se milijuni maraka naknada koje se uplate u proračune investiraju u infrastrukturne projekte nego što se daju za plaće administracije i druge troškove.
- Umjesto da stoje iza poduzeća kojima su 90 posto vlasnici oni štite druge, priča Krešić dodajući kako se po ponašanju svih razina vlasti čini kako “Elektroprivreda nije ničija”.
On podsjeća kako ovo poduzeće redovito izmiruje sve obveze i da su pored toga u prva tri mjeseca ove godine imali dobit od oko 40 milijuna maraka, a u pet mjeseci oko 43 milijuna. Također u 2013. su imali dobit od 69 milijuna maraka.
- Likvidnost nam je na zavidnom nivou i još da nam Aluminij ne kasni imali bi preko 100 milijuna na računima, a pored toga sve redovno izmirujemo, kaže Krešić.
On napominje kako će, ako se nastavi donošenje raznoraznih zakona od strane općina, opstojnost Elektroprivrede HZ HB biti ugrožena.
Osvrnuo se i na odnos s vladama, kako prošlom tako i trenutačnom.
- Mi nismo u sukobu ni s kim. Oni su sa sobom u sukobu. Kada sam čuo izjavu jednog dužnosnika koji kaže kako Vlada treba upravljati javnim poduzećima ostao sam zatečen jer uprave trebaju upravljati poduzećima, a ne vlade i to je možda razlog zašto me ne žele, kazao je Krešić.
- Nama je isplativije kupovati energiju na tržištu i prodavati nego proizvoditi u našim vlastitim elektranama. Uvođenjem bar malo reda i svođenjem ovih naknada na realnu razinu bilo bi čak i prostora za pojeftinjenje struje, kaže direktor EP HZ HB.
S druge strane dobro bi bilo, priča, da se milijuni maraka naknada koje se uplate u proračune investiraju u infrastrukturne projekte nego što se daju za plaće administracije i druge troškove.
- Umjesto da stoje iza poduzeća kojima su 90 posto vlasnici oni štite druge, priča Krešić dodajući kako se po ponašanju svih razina vlasti čini kako “Elektroprivreda nije ničija”.
On podsjeća kako ovo poduzeće redovito izmiruje sve obveze i da su pored toga u prva tri mjeseca ove godine imali dobit od oko 40 milijuna maraka, a u pet mjeseci oko 43 milijuna. Također u 2013. su imali dobit od 69 milijuna maraka.
- Likvidnost nam je na zavidnom nivou i još da nam Aluminij ne kasni imali bi preko 100 milijuna na računima, a pored toga sve redovno izmirujemo, kaže Krešić.
On napominje kako će, ako se nastavi donošenje raznoraznih zakona od strane općina, opstojnost Elektroprivrede HZ HB biti ugrožena.
Osvrnuo se i na odnos s vladama, kako prošlom tako i trenutačnom.
- Mi nismo u sukobu ni s kim. Oni su sa sobom u sukobu. Kada sam čuo izjavu jednog dužnosnika koji kaže kako Vlada treba upravljati javnim poduzećima ostao sam zatečen jer uprave trebaju upravljati poduzećima, a ne vlade i to je možda razlog zašto me ne žele, kazao je Krešić.
Milijuni maraka
Prema podacima iz Elektroprivrede HZHB naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije u BiH su najveće u čitavom svijetu.
- U 2013. godini općinama je uplaćeno 24.086.100,00 KM, a u 2014. – 17.558.100,00 KM, a da ih nitko ne upita u što troše ova ne mala sredstva, kazao je Krešić.
Također naknada je uvedena Zakonom o vodama FBiH i u 2013. godini po osnovu ove naknade plaćeno je 2.348.300,00 KM, a 2014. godine 1.755.800,0 KM. Ovu naknadu dijele proračun FBiH, proračun županije i Agencija za vodno područje sliv Jadranskog mora Mostar. Od 2010.godine općinama je uplaćeno oko 115 milijuna KM koliko je iznosila ukupna investicija u HE Mostarsko blato, a ukupno je uplaćeno 135 milijuna KM naknada u tom razdoblju.
Putem Zakona o vodama HNŽ-a u 2013. godini isplaćeno je 3.288.500,00 KM, a u 2014. godini 6.114.540,00 KM.
Također, pojedine općine uvode tzv. „komunalne naknade“ na dalekovode po metru, podzemne i nadzemne vodove i na ostale objekte i ta brojka je 5.000.000,00 KM godišnje, u ovisnosti koliko sredstava nedostaje u proračunu pojedine općine.
- Kada se zbroje sve spomenute naknade u 2013.godini isplaćeno je ukupno 35.000.000 KM raznoraznih naknada, a svih poreza i doprinosa 27.072.800 KM, dok je u 2014. uplaćeno 31.000.000 KM, a poreza i doprinosa u iznosu od 27.280.500 KM, kazao je Krešić.
Krešić kaže kako je Elektroprivreda mogla napraviti još jednu HE Mostarsko blato za novac koji su uplatili za takse, a kako nitko ne zna za što su ti novci otišli.
- U 2013. godini općinama je uplaćeno 24.086.100,00 KM, a u 2014. – 17.558.100,00 KM, a da ih nitko ne upita u što troše ova ne mala sredstva, kazao je Krešić.
Također naknada je uvedena Zakonom o vodama FBiH i u 2013. godini po osnovu ove naknade plaćeno je 2.348.300,00 KM, a 2014. godine 1.755.800,0 KM. Ovu naknadu dijele proračun FBiH, proračun županije i Agencija za vodno područje sliv Jadranskog mora Mostar. Od 2010.godine općinama je uplaćeno oko 115 milijuna KM koliko je iznosila ukupna investicija u HE Mostarsko blato, a ukupno je uplaćeno 135 milijuna KM naknada u tom razdoblju.
Putem Zakona o vodama HNŽ-a u 2013. godini isplaćeno je 3.288.500,00 KM, a u 2014. godini 6.114.540,00 KM.
Također, pojedine općine uvode tzv. „komunalne naknade“ na dalekovode po metru, podzemne i nadzemne vodove i na ostale objekte i ta brojka je 5.000.000,00 KM godišnje, u ovisnosti koliko sredstava nedostaje u proračunu pojedine općine.
- Kada se zbroje sve spomenute naknade u 2013.godini isplaćeno je ukupno 35.000.000 KM raznoraznih naknada, a svih poreza i doprinosa 27.072.800 KM, dok je u 2014. uplaćeno 31.000.000 KM, a poreza i doprinosa u iznosu od 27.280.500 KM, kazao je Krešić.
Krešić kaže kako je Elektroprivreda mogla napraviti još jednu HE Mostarsko blato za novac koji su uplatili za takse, a kako nitko ne zna za što su ti novci otišli.
Tražit ćemo pravdu u institucijama
Komentirajući priče kako se sprema smjena cijele Uprave Elektroprivrede prije isteka mandata Krešić kaže kako “nema tko ih nije do sada smjenjivao”.
-Vjerojatno imaju način da nas smijene, ali mi ćemo svoja prva zatražiti u institucijama ove države i nadam se da smo u pravu, i sigurno jesmo jer od kada smo došli Elektroprivreda u nekoliko puta boljoj poziciji, naglasio je Krešić.
-Vjerojatno imaju način da nas smijene, ali mi ćemo svoja prva zatražiti u institucijama ove države i nadam se da smo u pravu, i sigurno jesmo jer od kada smo došli Elektroprivreda u nekoliko puta boljoj poziciji, naglasio je Krešić.
Nema komentara:
Objavi komentar