SARAJEVO - Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH 2015 - 2019 je "strategija preokreta" zbog toga što uvodi novi i sistemski pristup u provođenju poljoprivredne politike, ali i značajno mijenja odnose unutar mjera poljoprivredne politike. Zapravo bit Strategije je dominacija mjera strukturne politike (podrška investicijama, podrška povezivanju sa tržištem, podizanje kvalitete i konkurentnosti naših poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda) u odnosu na direktna plaćanja koja su do sada preovladavala, poručio je, između ostalog, u razgovoru za Vijesti.ba Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i potpredsjednik SDA.
VIJESTI.BA: Oba doma Federalnog parlamenta usvojila su Srednjoročnu strategiju razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH 2015 - 2019, koju je predložilo Ministarstvo na čijem ste čelu. Zašto je ovaj dokument nazvan "strategijom preokreta"? Kada stupa na snagu i koliko je sredstava potrebno za njenu realizaciju? Na koji način će uticati na poboljšanje poslovnog i poljoprivrednog okruženja?
DEDIĆ: Naša zemlja je u procesu pristupanja EU preuzela obavezu da postepeno preuzima zakonodavstvo, ali i prakse koje se primjenjuju u EU. Da bi smo to ostvarili, potrebno je dobro analizirati postojeće stanje u oblasti, uzeti u obzir sve zahtjeve koje pred nas postavlja proces globalizacije, ali i međunarodni ugovori koje je potpisala BiH, te na osnovu toga definisati strategijske i operativne ciljeve, aktivnosti i indikatore kako bi smo što uspješnije odgovorili postojećim izazovima uz što racionalnije korištenje raspoloživih resursa. To je svrha i bit svake, pa i ove strategije.
Ova Strategija je "strategija preokreta" zbog toga što uvodi novi i sistemski pristup u provođenju poljoprivredne politike, ali i značajno mijenja odnose unutar mjera poljoprivredne politike. Zapravo bit Strategije je dominacija mjera strukturne politike (podrška investicijama, podrška povezivanju sa tržištem, podizanje kvalitete i konkurentnosti naših poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda) u odnosu na direktna plaćanja koja su do sada preovladavala. Pored toga "strategija preokreta" očituje se i kroz povećanje transparentnosti provođenja politike jer su precizno definisani budžetski izdaci po godinama, precizno definisani iznosi sredstava za pojedine mjere i uvodimo sistem implementacije mjera prema EU principima.
Sve ovo doprinosi javnosti i transparentosti provođenja politike, a proizvođačima daje dugoročnu sigurnost da će sredstva podrške koja očekuju od države imati na raspolaganju u pravo vrijeme i kroz čitavo vrijeme provođenja Strategije. To dodatno poboljšava ambijent, otvara mogućnost za planiranje investicija i sektor čini privlačnijim za ulaganja.
Strategija stupa na snagu danom objavljivanja Odluke Parlamenta o usvajanju Strategije (dakle za nekoliko dana), a u okviru finansijske konstrukcije u periodu od 2015. do 2019. godine predviđen je finansijski okvir od 544,3 miliona KM raspoređen kroz pet godina koliko traje implementacija Strategije.
Uticaj Strategije na poboljšanje poslovnog i općeg ambijenta treba biti višestruk, a ogleda se prvenstveno kroz: donošenje modernijeg pravnog okvira (donošenje potpuno novih zakona, pravilnika i drugih akata, ali i izmjene i dopune postojećih zakonskih rješenja), uvođenje sistema plaćanja po grlu i hektaru (skraćuje vrijeme isplate, pojednostavljuje procedure podnošenja zahtjeva i njihove obrade te olakšava kontrolu nad sredstvima), podrška investicijama na poljoprivrednim gazdinstvima i u prerađivačkoj industriji treba donijeti tehnološku modernizaciju, rast konkurentnosti i kvalitete proizvoda, a što će rezultirati povećanjem obima proizvodnje, smanjenjem uvoza, rastom izvoza i povećanim zapošljavanjem u sektoru, podrška transferu znanja i novih tehnologija (putem jačanja Poljoprivredne savjetodavne službe i jačanjem suradnje sa znanstvenim i stručnim institucijama i „centrima znanja“) treba dodatno doprinijeti transformaciji sektora, uređivanje ambijenta u oblasti povećat će stabilnost i sigurnost ulaganja što će privući ulagače i kapital neophodan ovoj oblasti, međunarodni projekti i donatori imat će kvalitetan okvir za planiranje svojih projekata i njihovo usmjeravanje prema postavljenim strateškim ciljevima i opredjeljenjima iz Strategije, te lakše ispunjavanje obaveza iz međunarodnih sporazuma, a posebno iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU dodatna je značajka ove Strategije, te stvara pretpostavku za uspješniji tok procesa integracije i usklađivanje politika među entitetima i Brčko Distrikta.
Dakle, veliki je broj aktivnosti koje doprinose poboljšanju okruženja i Strategija ih kao takve predviđa, ali je vrlo važno u kolikoj mjeri ćemo ih uspjeti uspješno implementirati. To je zadatak prije svega Ministarstva na čijem sam čelu, ali je neophodna pomoć i razumijevanje svih sudionika od Vlade i Parlamenta, preko kantona, općina, pravnih subjekata u ovoj oblasti, otkupljivača, udruženja, kao i samih poljoprivrednika.
VIJESTI.BA: Okosnicu poljoprivredne politike do sada su skoro isključivo činili novačni poticaji poljoprivrednicima. No, oni nisu bili redovni. Raspolažete li podatkom kolika su dugovanja države prema poljoprivrednicima? S druge strane, kakav novi pristup nudi Strategija?
DEDIĆ: Nerealizirani zahtjevi prema poljoprivrednicima kreću se oko 50 milionaKM, s tim da se vrše naknadne kontrole i provjere koje su već rezultirale utvrđivanjem velikog broja nepravilnosti, obustavom određenog broja zahtjeva i pokrenutim procesima povrata novčanih sredstava poticaja. Uzimajući u obzir da se navedeni podatak odnosi na period do 01.10.2014. godine, naslijeđena dugovanja za prošlu godinu su još i veća.
Strategija uvodi novi pristup koji je zasnovan na EU modelu plaćanja po grlu i hektaru obrađene poljoprivredne površine. Kao što smo već rekli, ovaj pristup je transparentniji (nema varanja na količinama putem "fiktivnih otpremnica“), omogućava redovnost i bržu isplatu dijela sredstava već u prvoj polovini godine, poljoprivrednik unaprijed zna koliko novca za poticaje proizvodnji treba dobiti, značajno se olakšava proces obrade zahtjeva, kontrole na terenu i stvara veći stepen sigurnosti da su sredstva namijenjena poticajima proizvodnje završila u pravim rukama.
VIJESTI.BA: Na početku mandata kazali ste da je potrebno unaprijediti trenutni sistem poticaja u FBiH, kako bi pratio potpisane međunarodne sporazume. Kako to konkretno postići?
DEDIĆ: Da, tačno je da na naš sistem poticaja utječu i međunarodni sporazumi. Prije svega, to je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, ali vrlo brzo ćemo postati i članica Svjetske trgovinske organizacije koja također ima ingerencije da utječe na izmjene vrsta, obima i načina isplate novčanih podrški.
Plaćanja po grlu i hektaru koja se odnose na direktna plaćanja za proizvodnju samo su jedan segment koji treba urediti.
Ukoliko pratite Strategiju onda možete vidjeti da tzv. strukturne mjere postaju dominantan dio budžeta, te je njihova kvalitetna implementacija od izuzetno velike važnosti. Da bi ovaj sistem mogao uspješno funkcionisati, potrebno je izvršiti izmjene nekoliko zakona, provesti edukacije savjetodavnih službi, samih korisnika, ali i osoblja Ministarstva. To će potrajati neko vrijeme, ali će na kraju donijeti transparentan i prefesionalan sistem po mjeri poljoprivrednih proizvođača i ostalih krajnjih korisnika.
VIJESTI.BA: Kada su u pitanju oblasti vodoprivrede i šumarstva, šta su vam prioriteti?
DEDIĆ: Šume i vode su najvrijedniji resursi sa kojima raspolaže naša zemlja. Stanje je takvo da nemamo programa razvoja šumarstva, strategiju šumarstva, zakon o šumama (na posljednjoj sjednici Vlade pokrenuli smo aktivnosti oko izrade novog teksta ovog zakona) i druge propise koji regulišu ovu oblast na federalnom nivou, a što su naši prioiteti. Šumskoprivredna društva bi trebala imati efikasnije poslovanje koje bi se u konačnici mjerilo manjim izvozom naših trupaca na strana tržišta, a većom proizvodnjom namještaja i finalnih proizvoda koja bi vodila do otvaranja novih radnih mjesta.
U oblasti voda imamo Strategiju upravljanja vodama, Zakon o vodama i niz podzakonskih propisa koje ćemo u narednom periodu izmjeniti radi bolje koordinacije i upravljanja svim vodnim resursima u FBiH. Potreba za unapređenje pravnog okvira u ovoj oblasti nastala je zbog bolje zaštite resursa i uvođenja EU principa u upravljanju vodama, kao i dodatna potreba utvrđenih poslije katastrofalnih poplava u prošloj godini.
Za naše najvažnije resurse trebamo što prije donijeti kvalitetnije zakonske i podzakonske propise čija primjena će garantovati efikasnije upravljanje i održivo gospodarenje od strane države u ovim oblastima.
VIJESTI.BA: Nemoguće je ne pomenuti krizu vlasti u FBiH, prouzrokovanu izlaskom DF-a iz parlamentarne većine. HDZ BiH tvrdi da je partnerstvo sa DF-om završena priča, dok SDA ne najavljuje traženje novih koalicionih partnera. Prema Vašem mišljenju, je li moguće postići kompromis? Kakav epilog očekujete?
DEDIĆ: Političke svađe zasigurno mogu postojeću situaciju još više usložniti, a u takvom ambijentu teško će biti rješavati ekonomska i socijalna pitanja koja su pred nama. Ja se nadam da će u daljim aktivnostima svi politički subjekti smiriti strasti, na prvo mjesto staviti interese ove zemlje i rješavanje životnih pitanja njenih građana, reformske korake bitne za evropski put BiH i obaveze po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, pa tek onda donijeti odluke.
VIJESTI.BA: Na posljednjem Kongresu SDA izabrani ste za potpredsjednika stranke. Hoće li SDA sa novim rukovodstvom značajnije mjenjati politiku ili će ostati na dosadašnjem kursu?
DEDIĆ: Okosnicu SDA čine hiljade naših članova od najnižeg do najvišeg nivoa, koji su vodili uspješno Stranku u proteklom periodu rješavajući važna pitanja za narod i državu BiH. Nakon Kongresa trebamo nastaviti raditi na daljoj demokratizaciji Stranke, njenom otvaranju za brojne mlade i stručne kadrove dajući im šansu i prateći rezultate njihovog rada. Podobnost i napredovanje u Stranci na osnovu dobrog medijskog predstavljanja i obećanja koja ne prate djela ne mogu biti najvažniji kriteriji.
Kurs novog rukovodstva je dalje jačanje države BiH i njenih institucija, podrška donošenju reformskih zakona koji će popraviti socio-ekonomsko stanje i poboljšati životni standard naših građana, te ispunjavanje uslova za ubrzani put približavanja BiH EU.
Nema komentara:
Objavi komentar