Donesena presuda: Građani koji ne žele entitetsko državljanstvo, moraju imati jednaka prava

Historijska presuda za Bosnu i Hercegovinu Evropskog suda u Strazburgu po tužbi Azre Zornić je ostala potpuno ignorisana od strane Daytonskih režimskih medija i režimskih političara. Potpuno logično, jer ta presuda je smrtonosna strijela koja pogađa Daytonski ustav u srce

Poslije ove presude niko nema pravo da učestvuje u entiteskoj podjeli Bosne i Hercegovine. Ovim su također raskrinkani “Bošnjaci” koji učestvuju u podjeli BiH skrivajući se pri tome iza laži “da kurva Evropa dijeli Bosnu jer mrzi muslimane”.

Bez obzira da li Evropa mrzi ili ne mrzi muslimane, u Evropi i svijetu vladaju zakoni kada je BiH u pitanju i mi se trebamo držati svjetskih presuda, a ne pregovarati sa neprijateljima kako da podijelimo Bosnu i Hercegovinu.

Poslije ove presude je defintivno jasno da se neće moći omogućiti ravnopravnost svih građana BiH tako sto će Daytonski političari dodavati nove etničke članove predsjedništva i nove etničke klubove u parlamentima Daytonske BiH, a kako su pokušali “izmajmunisati” presudu Sejdić-Finci.

Jasno je kao dan, ako hoćemo u Evropu trebamo imati normalan Ustav i Izborni zakon, a što se kratko može sumirati pravilom koje vrijedi u cijelom normalnom (i zato prosperitetnom) svijetu, a to je da se funkcije ne trebaju dobijati po etničkoj pripadnosti, nego po broju osvojenih glasova SVIH GRAĐANA.

Praktično građanski izborni sistem bi morao zamijeniti današnji dvoentitetski izborni i politički sistem karakteristisan sa entitetskim glasanjem.

Sjetimo se, građanski Izborni zakon smo već imali, naslijedili smo ga iz Republike BiH, dok Laumdžija i Silajdžić za vrijeme “Alijanse za promjene” nisu dali saglasnost Republici Srpskoj da se uvedu dvije izborne jedinice, po entitetima, umjesto dotadašnje jedne izborne jednice koja je bila cijela teritorija Republike Bosne i Hercegovine.

Slijedi agencijska infromacija o presudi suda u Strazburgu:

“Presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz jula ove godine u kojoj je naloženo Bosni i Hercegovini da izmjeni Izborni zakon i Ustav BiH da bi se svim građanima omogućilo kandidiranje za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH postala je konačna nakon 15. decembra kada je odbačena žalba BiH na ovu presudu.

Tužbu je podnijela Azra Zornić koja se nije željela izjasniti o nacionalnoj pripadnosti, nego se izjašnjava kao ”građanka BiH”.

Šest od sedam sudaca ocjenilo je da se zabranom Azri Zornić da se kandidira za ova dva tijela prekršeno pravo na slobodne izbore, dok su se svi složili da je došlo do kršenja opće zabrane diskriminacije.

Zornić se, naime, nije mogla kandidirati na izborima ni za Dom naroda PSBiH ni za Predsjedništvo BiH zato što to mogu samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a ona se izjašnjava kao građanka BiH.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Faris Vehabović kazao je u izjavi za Agenciju FENA u Sarajevu da je ova presuda nastavak priče započete 2009. godine kada je Sud donio odluku u predmetu “Sejdić i Finci” koji su kao pripadnik romske zajednice i Jevreji tužili BiH za diskriminaciju jer im izborni sistem onemogućuje kandidirati se za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH.

“Značaj predmeta “Zornić” je u tome što je otišao korak dalje u odnosu na predmet “Sejdic i Finci” jer je u direktnoj odluci Suda naloženo da se promijeni Ustav BiH što u presudi u predmetu “Sejdic i Finci” nije rečeno nego je rečeno da bi se morale izvršiti promjene da bi izborni proces bio u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima”, dodao je.

Pojasnio je da se u slučaju “Zornić” traži da se promijeni Ustav BiH i izborno zakonodavstvo koje regulira kandidiranje za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH i prava učešća svakog građanina na izborima. “

Još jedna od razlika između dva predmeta je u tome što se u slučaju “Zornić” Azra Zornić nije izjasnila ni kao pripadnica jednog od konstitutivnih naroda niti kao pripadnica bilo koje nacionalne manjine u BiH nego se izjasnila kao građanka BiH što daje drugu dimenziju rješavanja ovog problema” stava je Vehabović.

Dodao je da više nije u centru pitanje rješavanja problema onih koji nisu konstitutivni narodi nego je u centru pažnje rješavanje pitanja svakog građanina i njegovog prava da učestvuje u izbornom procesu pod potpuno podjednakim i ravnopravnim uvjetima kao i pripadnici konstitutivnih naroda.

Posebno je podvukao da se u odluci o slučaju “Zornić” ona zahtjeva da se riješi pitanje kandidiranja svakog građanina u izbornom procesu bez davanja bilo kakvih posebnih prava pripadnicima konstitutivnih naroda nauštrb građana, što je vrlo pažljivo sročena formulacija.

“Radi se o prilično, mogli bismo reći, neuobičajeno preciznoj formulaciji i na nju treba obratiti posebnu pažnju kada se bude radilo na provođenju ove presude Evropskog suda za ljudska prava”.